Od 2. kolovoza 2026. u Hrvatskoj se primjenjuje velik dio Akta o umjetnoj inteligenciji. U javnoj raspravi to je svedeno na jednu rečenicu — „sve AI slike moraju biti označene". Za organizaciju koja komunicira s građanima situacija je konkretnija i, srećom, jasnija nego što se čini.
Ovaj tekst namijenjen je ljudima koji u komunalnom društvu, gradu, općini ili turističkoj zajednici odgovaraju za komunikaciju i digitalne usluge. Bez pravnog žargona — što stvarno stupa na snagu, tko za što odgovara i što provjeriti.
Dva roka koja ne treba miješati
Odgođeno je. Obveze za visokorizične sustave iz Priloga III. trebale su početi 2. kolovoza 2026. Uredbom (EU) 2026/1744 — Digitalnim omnibusom za umjetnu inteligenciju, na snazi od 27. srpnja 2026. — pomaknute su na 2. prosinca 2027. Za umjetnu inteligenciju ugrađenu u već regulirane proizvode iz Priloga I. rok je 2. kolovoza 2028.
Jedan datum posebno vrijedi zapamtiti u javnoj upravi: 2. kolovoza 2030. za visokorizične sustave koje javna tijela već koriste.
Nije odgođeno. Obveze transparentnosti iz članka 50. počele su se primjenjivati 2. kolovoza 2026., zajedno s provedbenim ovlastima Europske komisije i nacionalnih tijela za nadzor tržišta. Komisija je krajem srpnja objavila smjernice za njihovu primjenu, uz dobrovoljni Kodeks dobre prakse za transparentnost AI-generiranog sadržaja.
To je razlika koja odlučuje o vašem planu: ono što se tiče AI asistenta na vašim stranicama na snazi je sada.
Podjela odgovornosti — i zašto je važnija od same obveze
Akt ne poznaje „dobavljača i klijenta". Poznaje dvije uloge, i one imaju različite obveze.
Pružatelj razvija sustav i stavlja ga na tržište. Njegova je obveza tehnička: interaktivni sustav mora biti projektiran tako da čovjek bude jasno obaviješten da komunicira s umjetnom inteligencijom, najkasnije pri prvoj interakciji. Generirani ili izmijenjeni sadržaj mora nositi strojno čitljivu oznaku.
Subjekt koji uvodi sustav vaša je organizacija — komunalno društvo, općina, grad, turistička zajednica. Vaša je obveza sadržajna:
- označiti deepfake materijal — sadržaj koji lažno izgleda autentično, bilo da prikazuje osobe, mjesta, objekte ili događaje;
- objaviti da je tekst umjetno generiran ili izmijenjen ako se objavljuje radi informiranja javnosti o pitanjima od javnog interesa;
- obavijestiti osobe izložene prepoznavanju emocija ili biometrijskoj kategorizaciji.
Druga točka pogađa javni sektor izravnije nego što se očekuje. Kategorija „pitanja od javnog interesa" prema smjernicama obuhvaća teme poput javne uprave i javnih usluga, javne sigurnosti, zdravlja, okoliša i zaštite potrošača. Objava o kvaliteti vode, obavijest o gospodarenju otpadom ili tekst o novoj komunalnoj naknadi — to su teme od javnog interesa, ne interni dopis.
Čisto operativne obavijesti, koje ne prenose činjenice ili znanje šireg javnog interesa, u pravilu ostaju izvan te obveze. Procjena ovisi o sadržaju i kontekstu, ne o duljini objave.
Iznimka koju treba znati koristiti — i dokazati
Obavijest da je s druge strane stroj nije potrebna kad je to očito iz okolnosti.
Obveza označavanja teksta ne primjenjuje se kad su istodobno ispunjena dva uvjeta: proveden je stvaran ljudski pregled ili urednička kontrola, i postoji osoba koja snosi krajnju uredničku odgovornost za objavljeno. Pravopisna provjera nije dovoljna — smjernice kao minimum navode provjeru činjenica i sadržajnu procjenu.
Praktično: ako služba za odnose s javnošću koristi AI za prvi nacrt objave, a zatim netko taj tekst stvarno provjeri i potpiše — iznimka vrijedi. Ali morate je moći dokazati, ne samo tvrditi. Imenovana osoba i trag o provjeri, negdje zapisan.
Za određene generativne sustave stavljene u uporabu prije 2. kolovoza 2026. prijelazni rok za obvezu označavanja traje do 2. prosinca 2026.
Gdje korisnik može postati pružatelj
Ovo je mjesto na kojem se javne organizacije najlakše zateknu.
Posebno pravilo iz članka 25. odnosi se na visokorizične sustave: tko na postojeći visokorizični sustav stavi svoje ime ili žig, bitno ga izmijeni ili mu promijeni namjenu tako da postane visokorizičan — preuzima obveze pružatelja.
To ne znači da svaka organizacija koja svom asistentu da vlastito ime automatski postaje pružatelj visokorizičnog sustava. Ali znači da uloge moraju biti ugovorno utvrđene. Prije potpisa s tehnološkim dobavljačem tri stvari moraju stajati u ugovoru: tko je pružatelj, koja je namjena sustava i kako su podijeljene regulatorne obveze.
Ako to ne piše u ugovoru, pisat će negdje drugdje — najvjerojatnije u prvom prigovoru građanina.
Vrijedi dodati i nešto što ne dolazi iz Akta: kanadsko tijelo za rješavanje građanskih sporova presudilo je 2024. da zračni prijevoznik odgovara za netočnu informaciju koju je dao njegov chatbot, odbivši argument da je chatbot zaseban subjekt. Odgovornost prema korisniku postoji neovisno o europskoj regulativi.
I jedna obveza koja vrijedi za obje strane, a traje već godinu i pol: osposobljavanje zaposlenika za rad s umjetnom inteligencijom iz članka 4., na snazi od veljače 2025.
Otvoreno pitanje u Hrvatskoj
Hrvatska je u prosincu 2024. odredila tijela nadležna za zaštitu temeljnih prava — Agenciju za zaštitu osobnih podataka, pučku pravobraniteljicu, pravobraniteljice za djecu, ravnopravnost spolova i osobe s invaliditetom, Državno izborno povjerenstvo i Agenciju za elektroničke medije. To nije isto što i opće tijelo za nadzor tržišta, koje zaprima pritužbe, provodi istrage i izriče kazne. Rok za njegovo imenovanje bio je 2. kolovoza 2025.
Prema javno dostupnim informacijama, konačno imenovanje još nije objavljeno. Za organizaciju to znači jedno: obveze postoje i pravo na pritužbu ima svaki građanin, ali službenog tumačenja u dvojbenim slučajevima zasad nema. Praktična posljedica — oslonite se na ono što je nedvojbeno, a to je jasno označavanje i uredna dokumentacija.
Uz to, oprez s pretjeranim tumačenjima. Pojavili su se domaći vodiči koji tvrde da svaka tvrtka mora voditi „registar promptova" i čuvati ga pet godina. Takve opće obveze nema. Preteško tumačenje propisa u praksi je jednako skupo kao prelagano.
Pet provjera za vaš sustav
- Zna li građanin, prije nego donese odluku, da razgovara s umjetnom inteligencijom?
- Nose li tekstovi i vizuali koje generiramo strojno čitljivu oznaku?
- Ako se pozivamo na iznimku uredničke kontrole — postoji li imenovana osoba i dokaziv trag provjere?
- Stoji li naše ime na sustavu koji nismo razvili? Piše li u ugovoru tko je pružatelj?
- Jesu li ljudi koji sustavom upravljaju osposobljeni — i je li to negdje zapisano?
Zašto je ovo lakše kad znate gdje su vam podaci
Usklađenost s Aktom nije samo pitanje oznake u chat prozoru. Ona pretpostavlja da znate koji model odgovara vašim građanima, gdje se obrada odvija i tko toj obradi ima pristup.
KomunalAI je prva domaća chatbot platforma s podacima koji ne napuštaju Hrvatsku. Poslovanje je certificirano prema normama ISO 9001 i ISO/IEC 27001 (DNV), a sustav je građen za javni sektor — komunalna društva, gradove i općine, vodovode i turističke zajednice. Uloga pružatelja i uloga vaše organizacije jasno su razdvojene, a dokumentacija koja to potvrđuje dio je isporuke, ne naknadni dodatak.
Pitanje nije hoćete li koristiti AI — pitanje je hoćete li vi biti u tom razgovoru ili ne. Od 2. kolovoza tome se pridružilo i drugo pitanje: možete li dokazati kako taj razgovor izgleda.
Imate AI asistenta na stranici i niste sigurni koje obveze padaju na vas, a koje na dobavljača? Javite nam se na info@komunalai.hr — pregledat ćemo postavu bez obveze.
Izvori: Uredba (EU) 2024/1689 (Akt o umjetnoj inteligenciji) · Uredba (EU) 2026/1744 (Digitalni omnibus za umjetnu inteligenciju), Službeni list EU-a, 24. srpnja 2026. · Smjernice Europske komisije za primjenu članka 50. i Kodeks dobre prakse za transparentnost AI-generiranog sadržaja, srpanj 2026. · Popis nadležnih tijela RH, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, prosinac 2024.
